MINISTAR VELAGIĆ GOVORIO JE ZA NOVIKONJIC.BA

U intervjuu za Novikonjic.ba ministar Velagić govorio je o dosadašnjim realiziranim aktivnostima, Zakonu o kulturi HNK i Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK.

Da li ste zadovoljni postignutim rezultatima od početka Vašeg mandata do sada? Čime niste zadovoljni i šta planirate unaprijediti u okviru Ministarstva na čijem ste čelu do kraja mandata?

VELAGIĆ: S obzirom na obim poslova koje pokriva Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK mogu reći da je za ovih godinu dana i sedam mjeseci urađeno zaista puno, ali i da ima još mnogo toga da se uradi. Kada je riječ o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, donijeli smo veliki broj novih podzakonskih akata, a to su:

1. Izmjene i dopune pedagoških standarda i normativa, u kojima smo snizili donju granicu neophodnog broja učenika u razredu sa 18 na 14 u srednjim školama, odnos sa 16 na 14 u osnovnim školama, donijeli smo
2. Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim školama, čime smo osigurali da napokon u nastavi zažive mentori i savjetnici koji će za svoj rad imati određeni procenat na platu
3. Pravilnik o stručnom usavršavanju odgajatelja i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, 
4. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju stručno-pedagoškog nadzora u predškolskoj ustanovi, osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu. 

Nadalje, izmijenili smo:

1. Okvirni program i Okvirni sporazum o zbrinjavanju radnika za čijim radom je prestala potreba u osnovnim školama
2. Po prvi put smo donijeli Okvirni program i Okvirni sporazum o zbrinjavanju radnika za čijim radom je prestala potreba u srednjim školama.

U oblasti visokog obrazovanja usvojili smo:

1. Pravilnik o stipendijama u HNKkojim smo svakom studentu s područja HNK omogućili stipendiju za što izdvajamo 4.500.000 KM. Ovim Pravilnikom Ministarstvo je, po prvi put, omogućilo svakom studentu da dobije stipendiju. Ovaj sistem podrazumjeva uvođenje diferenciranih stopa za isplatu stipendije na način da će svaki student imati obaveznu stipendiju, a socijalno slabiji studenti i oni koji studiraju deficitarna zanimanja na tu obaveznu stipendiju dobiti još i određeni dodatak.

Kada je riječ o zakonskoj regulativi, ponosan sam na činjenicu da smo po prvi put u našem Kantonu donijeli Zakon o kulturi, dok je Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK na Skupštini HNK usvojen u formi nacrta i iskreno se nadam da ćemo uskoro donijeti i taj zakon.  

U pripremi su još: Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNK, Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju u HNK, Zakon o naučno-istraživačkom radu, kao i Zakon o visokom obrazovanju u HNK. Također, u narednom periodu radit ćemo na unapređenju razvoja nastavnih planova i programa u osnovnim školama, kako bismo našim učenicima pružili što kvalitetniji nastavni proces.

U segmentima kulture i sporta, realizirali smo brojne projekte koji su osnažili institucije kulture, sportske klubove i mlade talente. Izdvajali smo sredstva u kulturne manifestacije i sportske događaje i tako ćemo i dalje nastaviti.

Pred nama su brojni izazovi s kojima ćemo se u skorije vrijeme morati suočiti.

Tu prije svega mislim na izmjene i dopune nastavnih planova i programa u osnovnim školama tzv. kurikularnu reformu – koju sprovodimo u saradnji sa misijom OSCE-a – te temeljite reforme našeg tehničkog i srednjeg stručnog obrazovanja, koje smo započeli raditi u saradnji sa Udruženjem poslodavaca i GOPA Worldwide Consultants.  

Kao čovjek koji je u svome radnom vijeku prošao put od nastavnika u osnovnoj školi do redovnog profesora Univerziteta ne zadovoljavam se letargičnim djelovanjem i kozmetičkim promjenama, nego težim kontinuiranom unaprijeđenju sistema. Zbog toga sam glavno težište svoga rada usmjerio upravo na reforme u obrazovanju, nauci, kulturi i sportu. To je možda i najteži oblik djelovanja – podizati sistem na viši nivo – ali bez njegove reforme nema napretka našega društva i boljeg ambijenta za našu djecu.

Moram iskreno reći da nisam zadovoljan brzinom realizacije određenih aktivnosti, ali čvrsto vjerujem da ćemo u vremenu pred nama ostvariti značajne pomake. Moj cilj nije da ostavim puku statistiku, nego promjenu nabolje u obrazovanju, nauci, kulturi i sportu koji će trajno ostati na dobrobit budućim generacijama.

Usvajanje Zakona o kulturi u HNK po prvi put predstavlja važan trenutak za kanton. Koji se primarni ciljevi nastoje postići usvajanjem ovog Zakona u kontekstu unapređenja oblasti kulture u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?

VELAGIĆ: Usvajanje Zakona o kulturi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu po prvi put predstavlja značajan iskorak i temelj za sistemsko i dugoročno razvijanje kulturne politike u našem Kantonu.

Do sada kultura u HNK nije bila uređena sveobuhvatnim zakonom, što je otežavalo planiranje i razvoj sektora. Ovim zakonom jasno je definirano šta kultura jeste, koje su njene javne potrebe, i njime se jača otvorenost sistema i njeguje kulturni pluralizam. Želimo da kultura postane dostupna, prepoznata i podržana u svakom dijelu kantona – ne samo u većim gradskim sredinama, nego i u manjim općinama. Kultura ne treba da bude privilegija, već javno dobro dostupno svima.

Zakon je, dakle, temelj iz kojeg ćemo razvijati zdrav, funkcionalan i moderan kulturni sistem koji prepoznaje stvaraoce, njeguje vrijednosti, i aktivno doprinosi razvoju društva.

Na Ministarstvu je sada da, kroz pravilnike i saradnju sa drugim nivoima, to pretoči u konkretne promjene koje se osjete u svakodnevnom radu.

U narednom periodu slijedi izrada provedbenih akata, jer želimo da svaki grad i općina u HNK imaju koristi od razvoja kulture – ne samo kroz finansije, nego i kroz stvaranje prostora za slobodno, kvalitetno i kreativno izražavanje. Naš cilj je jasan: učiniti kulturu dostupnom svima, cijenjenom i održivom, a ovaj zakon je najvažniji korak u tom pravcu.

Da li Ministarstvo planira podržavati rad institucija kulture i pojedinaca i na koji način?

VELAGIĆ: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK i ove, kao i prethodnih godina, podržava rad institucija kulture i pojedinaca s područja našeg Kantona.

Tako ćemo, u skorije vrijeme, objaviti Javni poziv za predlaganje projekata iz područja kulture radi sufinanciranja, na kojem pravo na učestvovanje imaju sve fizičke osobe koje imaju prepoznatljive rezultate u radu, pravne osobe, organizacije i udruženja građana koje su registrirane kod nadležne institucije u HNK.

Osim javnog poziva, izdvajamo značajna sredstva za izgradnju objekata institucija kulture koji će povećati pristupačnost i učestvovanje u kulturnom životu svih građana, kao i ulaganje u unapređenje (obnova ili opremanje) javne kulturne infrastrukture, rekonstrukcija objekata koji afirmiraju historijski razvoj BiH i kulturni/vjerski identitet njenih naroda i mnogi drugi projekti.

Također, podržavamo rad nacionalnih udruženja i organizatora nacionalnih manifestacija. Izdvajanjem sredstava za sve navedene projekte želimo unaprijediti oblast kulture, kao i podržati rad organizacija i pojedinaca koji se bave ovim segmentom i motivirati umjetnike i kulturne radnike na kreativno djelovanje.

Na taj način, stvorit ćemo ambijent u kojem će institucije i pojedinci imati bolje uslove za rad i mogućnost da svoje ideje realizuju na kvalitetniji i održiv način.

U petak, 27. juna održat će se javna rasprava o Nacrtu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK. Koje novine donosi ovaj zakon?

VELAGIĆ: Usvajanje Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu predstavlja jedan od ključnih iskoraka u reformi obrazovnog sistema.

Ovim zakonom sistemski i sveobuhvatno uređujemo oblast koja je temeljna za rani razvoj djece, a koja je u našem kantonu regulirana zastarjelim zakonodavstvom.

Ovim Zakonom nastoji se ojačati poimanje uloge i značaja predškolskog odgoja i obrazovanja kao prvog i vrlo važnog obrazovnog nivoa. Također, time ćemo izvršiti obavezu usklađivanja zakona sa propisima Okvirnog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH.

Prošle godine, pristupilo se izradi ovog zakona kroz koji se prije svega nastoji ojačati percepcija uloge i značaja predškolskog odgoja i obrazovanja kao prve i vrlo važne obrazovne stepenice, ali i stvoriti pravni okvir i uspostaviti standarde koji bi omogućili veći obuhvat djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama u kojima bi se predškolski odgoj i obrazovanje realiziralo pod jednakim uvjetima i bilo jednake kvalitete.

Predškolski odgoj nije samo priprema za školu, već osnova za cjeloživotno učenje. Ono što je posebno karakteristično za ovaj zakon i što treba istaći, jeste što on predviđa obavezan program predškolskog odgoja pred polazak u školu.

Tačan broj obaveznih sati bit će, naravno, definiran podzakonskim aktima. Hercegovačko-neretvanski kanton je jedini kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine koji ne provodi ovaj obavezni program i u tom kontekstu ogleda se značaj donošenja ovog zakona.

Novi Zakon nas obavezuje na jaču saradnju sa lokalnim zajednicama i ustanovama, ali i osigurava pravnu zaštitu za djecu, roditelje i zaposlenike i konačno nas usklađuje s Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH.

On je u suštini ulaganje u budućnost našeg društva – jer jaka predškolska osnova znači snažniju osnovnu školu, bolju srednju školu i kvalitetnije društvo u cjelini.

Na koji način planirate unaprijediti inkluziju u školama, kada je riječ o djeci s poteškoćama u razvoju i asistentima u nastavi (status, novi pravilnik i slično)?

VELAGIĆ: Svako dijete ima pravo na jednake mogućnosti – pravo da se njegov glas čuje, pravo na dostojanstven život i razvoj vlastitih potencijala. Ima pravo da sanja, da se izražava kroz obrazovanje, igru, sport ili ono što ga istinski ispunjava.

Pravo na odgoj i obrazovanje nije samo formalnost – to mora biti obrazovanje koje osnažuje i raduje, podstiče maštu i ostavlja trag u srcima djece. Inkluzivno obrazovanje predstavlja jedan od ključnih segmenata savremenog obrazovnog sistema i istovremeno izazov s kojim se suočava naše društvo.

Iako je na normativnom nivou prepoznato kao prioritet, razlike između teorije i svakodnevne prakse ostaju značajne. U tom smislu, u narednom periodu planiramo, u saradnji sa drugim institucijama, unaprijediti inkluziju u školama kroz uspostavljanje jasnog i sveobuhvatnog pravnog okvira koji će regulisati status djece s poteškoćama u razvoju i asistenata u nastavi. Time želimo osigurati inkluzivno, podržavajuće i ravnopravno okruženje u kojem svako dijete ima jednake mogućnosti za uspjeh, uvažavajući specifičnosti svakog djeteta čime doprinosimo njihovom što kvalitetnijem obrazovanju, socijalnoj integraciji i boljoj pripremi za život u zajednici. Naš cilj je da svaki učenik, bez obzira na poteškoće, ima jednake mogućnosti za uspjeh i ostvarenje svog punog potencijala.

Vrijeme koje je pred nama donosi brojne izazove u svakom društvenom segmentu. Obrazovnim sektor je najosjetljiviji i rekao bih najvažniji, jer u njemu se obrazuju i odgajaju naša pokoljenja. Zbog toga ćemo uložiti maksimum napora kako bismo unaprijedili naš obrazovni sistem i osposobili ga za budućnost.