Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovačko-neretvanski kanton
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
U ponedeljak, 19. februara 2018. godine, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK dr.sc. Rašid Hadžović, te stručna savjetnica za predškolsko i inkluzivno obrazovanje mr.sc. Nefiza Dautović su održali sastanak sa projektnom menadžericom Tatjanom Slijepčević i projektnom koordinatoricom Sanjom Handžar projekta „Unaprjeđenje osnovnog učenja i obrazovanja u BiH“ tokom kojeg su razgovarali o komponentama projekta- STEM (Science, technology, engineering and mathematics) i PPDM (pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje)
Ministar Hadžović se koordinatorici i menadžerici projekta zahvalio na partnerstvu i pomoći u organizovanju obuke „Promocija postignuća u oblasti implementacije ishoda učenja u jezično- komunikacijskom području“ i odličnim rezultatima, te uručio Zahvalnicu ispred Ministarstva.
Ministar i gošće su razgovarali o predškolskom obrazovanju i projektnom prijedlogu obaveznih 150 sati predškolskog odgoja i obrazovanja u nastavi. Koordinatorica i menadžerica projekata su kontantovale da su djeca koja prođu kroz 150 sati predškolske nastave dosta spremnija za nastavu od djece koja nisu prošla istu.
Tema dnevnog reda sastanka su bile komponente iznad navedenog projekta- STEM i PPDM. Cilj STEM-a je da unaprijedi ishode učenja u oblasti prirodnih nauka. Nastavni plan i program za STEM kompetencije je zasnovan na zajedničkoj jezgri nastavnih planova i programa definiranih na ishodima, za sve predmete od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole koji pripadaju STEM predmetima, od matematike, prirode i drustva, biologije, hemije, fizike, informatike.
Projektna koordinatorica Sanja Handžar i Projektna menadžerica Sanja Slijepčević su iskazale značaj STEM projekta koji je baziran na logičko učenje, te stjecanje funkcionalnog znanja kroz praktično učenje, a ne samo na teoriju, što trenutno prevladava u nastavi. Ono što je bitno jeste da niko neće izgubiti normu, sadržaj se neće mijenjati, a ponudit će se novi pristup, više usmjeren na funkcionalno znanje a ne na pamćenje činjenica. Ovo je jedinstven projekat na nivou cijele BIH i prilika za učesće svih škola.
STEM se satoji od nekolike faze: 1. Izrada nastavnog plana i programa za razvoj STEM vjestina baziranog na Zajednickoj jezgri nastavnih planova i programa; 2. Izrada Smjernica za implementaciju; 3. Izrada Prirucnika za trening nastavnika i nastavnica; 4. Pilotiranje.
Ova komponenta projekta će biti završena sa opsežnom edukacijom nastavnika prirodnih nauka, tj. obukom 25 profesionalaca, trenera iz cijele BIH, a u narednoj fazi implementacije broj trenera bi se povećao. Navedeni mentori bi išli u škole educirati, a nastavnici bi kroz taj proces imali svoje mentore. Već od oktobra 2018. godine, s novom fazom projekta se priprema koncept nota za određeni broj pilot škola u HNK, (vjerovatno dvije skole, jedna onovna, jedna srednja škola). Od strane škola je potrebna vrsta obaveze i interesa, kao i pouzdani partneri. U okviru postojećeg projekta postoji niz načina na koje se STEM moze implementirati. Moguće je prvenstveno krenuti sa STEM časom, sedmicom ili mjesecom, također mogu se spojiti samo 2 predmeta. Bitna je saradnja nastavnika i saradnja djece. Kroz projekat škole bi dobile najnoviju opremu, robotiku, laboratoriiju, i sl. Uvezani paket, bi se povezao sa kompanijama i tržištem rada, te organizaciju sajmova, kroz koje bi djeca prolazila stručne prakse u kompanijama poput Microsofta i sl. Također, cilj je opremiti i određeni broj tehnoloških parkova poput Intere, Sparka i sl., u cilju da projekat postane dio formalnog obrazovanja, tj. uvesti STEM u sistem.
Također, prisutni su razgovarali o komponenti projekta PPDM (pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje) koja se sastoji od nekoliko faza: 1. Izrada nacrta Standarda za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje na univerzitetima u BiH; 2. Izrada Operativnih smjernica za PPDM obrazovanje na univerzitetima u BiH; 3. Izrada Priručnika za univerzitetske profesore.
Ministar je još jednom pružio podršku ovom i sličnim projektima, te naglasio značaj edukacije profesora s ciljem uvođenja inovacija u načine održavanja i pristupa nastavi, kao i nužnost konstantnog unaprijeđivanja obrazovanja, bez čega nema budućnosti. Također, naglasio je značaj praktičnog učenja i nastave koja može biti implementirana u radu. Ministar je istakao da je Ministarstvo odradilo preko 60 projekata, te da sve što je pozitivno, što donosi boljitak djeci i građanima HNK je uvijek dobrodošlo i imat će podršku Ministarstva.
